Tiskovina
RUŠENJE STABALA UZBURKALO DUHOVE U DUBOŠEVICI
- Borove su, ne znam po čijoj zapovijedi, počela rušiti tri radnika. Znam samo da su u Duboševicu stigli vozilom đakovačkih registracijskih pločica. Srušili su osam-devet komada, nakon čega sam pozvao policiju koja je zaustavila daljnje rušenje – priča Damjanov, ističući da je riječ o javnoj površini, nad kojom ingerenciju ima samo lokalna samouprava. Ako je netko i donio takvu odluku, Damjanov joj ne vidi razlog.
- Borovi ovdje stoje godinama. Ljeti prave hladovinu, zimi daju prekrasan ugođaj, a s njih ne opada lišće. Prije njih sadili su dudove, potom šljive, a na kraju topole od kojih se nije moglo živjeti. Borovi su bili pun pogodak, ali to nekoga očito ne zanima – ogorčeno tvrdi, dodajući kako će učiniti sve da ostanu na svom mjestu.
Neku posve drugu priču priča Vinko Benić, predsjednik Mjesnog odbora Duboševica.
- Prvo, riječ je o jelama, a drugo, odluku o njihovom rušenju donijelo je Općinsko vijeće Općine Draž još 2008. godine – tvrdi, naglašavajući kako je VMO, kada je pronađena tvrtka koja će ih porušiti i ukloniti, samo potvrdio odluku Općinskog vijeća. Naglašava da jele nemaju veliku vrijednost, te da su na istom mjestu već 34 godine. Uz sve to, dodaje, ugrožavaju instalacije, od njih se ne vidi javna rasvjeta i dižu staze.
STOP UPORABI PETARDA!
- Buka pucanja prestravljuje i ubija životinje, a mogu stradati i ljudi, osobito djeca
Iako osviješteni pojedinci i organizacije za zaštitu životinja svake godine šalju apele građanima da tijekom blagdana ne pucaju petardama i drugim eksplozivnim sredstvima koja stvaraju veliku buku, određeni broj građana, osobito djece bez nadzora odraslih, u blagdanima umjesto mira vidi priliku za iživljavanjem.
Dok je nekim ljudima buka i pucanje zabava i veselje te način za iskazivanje slavlja, u isto vrijeme, osobito u novogodišnjoj noći, veliki broj životinja umire od srčanog udara izazvanog eksplozijama pirotehničkih sredstava. Buka pucanja prestravljuje pse, mačke, ptice i druge kućne i gradske životinje, koje proživljavaju strah i traumu, a one koje se nađu u neposrednoj blizini eksplozivnog sredstva mogu biti i povrijeđene. Osim opasnosti od izravnog ozljeđivanja eksplozivnim napravama, velika razina buke može oštetiti i njihov znatno osjetljiviji sluh od ljudskoga te izazvati psihički šok. Mnoge uspaničene životinje bježe iz dvorišta, pokušavajući se zaštititi od buke nastale eksplozijama. Tijekom blagdana, skrbnici pasa prilikom šetnji često su prisiljeni psima davati sredstva za smirenje, kako bi podnijeli buku nastalu pucanjem petarda.
U blagdansko vrijeme petarde pucaju uglavnom maloljetnici, a umjesto blagdanskog mira, građani moraju trpjeti eksplozije i buku kao da su na bojnom polju. Postojeći Zakon o eksplozivnim tvarima je mrtvo slovo na papiru i neprovediv, a apeli da se ne puca radi zaštite ljudi i životinja ne daju rezultate. Stoga će udruga Prijatelji životinja uputiti nadležnom ministarstvu prijedlog za promjenu ili dopunu aktualnog Zakona, tražeći da se do sljedećih blagdana zabrani pucanje petardama i drugim eksplozivnim napravama, po uzoru na napredniji zakon u susjednoj Italiji.
Italija je pokazala svoj civilizacijski doseg aktualnom zabranom pucanja petardama u silvestarskoj noći u više od 850 talijanskih gradova i općina i propisanim kaznama od 25 do 500 eura. U gradovima poput Venecije i Milana zabranjeno je jer njihov zvuk smeta ljudima, a u Torinu je ta zabrana donesena prije svega zbog životinja, s obzirom da oko 5000 životinja godišnje umire od srčanog udara izazvanog eksplozijom petarda.
Životinje ne vole petarde, ali ne voli ih niti većina građana, koja želi mir i sigurnost za sebe i članove svoje obitelji. I ove godine građani su Prijateljima životinja javljali kako su na ulicama nailazili na prestravljene pse i druge životinje u silvestarskoj noći. Pucanje petardama svake godine uzrokuje i ozljede djece koja njima rukuju i neophodno je zakonski zabraniti njihovu uporabu, kako bi se zaštitili i ljudi i životinje. Takvom zabranom Hrvatska bi se priključila etičkom civilizacijskom krugu i pokazala da ne želi tijekom blagdana živjeti u ozračju rata, već mira i suosjećanja prema svim bićima.
Više informacija na www.prijatelji-zivotinja.hr.
Hrvatske ne nalaze se ni lijevo ni desno, već ispred, istaknuo je Zdravko Peko predstavljajući danas na HTV-u Zelene Hrvatske koji se osim za zdrav okoliš i ekološku zaštitu Hrvatske, zalažu i za zaštitu socijalnih prava hrvatskih građana.
U Hrvatskoj je došlo do prevelikog socijalnog raslojavanja u društvu i tu treba učiniti pomake, ustvrdio je Peko i rekao da su Zeleni Hrvatske za oporezivanje “špekulativnog kapitala, velikog kapitala koji izvlači dobit, ali nisu za oporezivanje malih dioničara, malih ljudi”.
Naglasio je pritom kako su Zeleni Hrvatske apsolutno za dodatno oporezivanje najvećih onečišćivača. “Oni koji zagađuju moraju platiti”, rekao je Peko.
Korupciju treba iskorijeniti i tu ne smije biti kompromisa, rekao je Peko založivši se za “drastičan rez” primjenom striktnih i strogih zakona.
Zeleni Hrvatske smatraju da referendum treba što češće primjenjivati kod odlučivanja o bitnim pitanjima, pa tako i po pitanju ulaska u NATO savez.
Protive se ulasku u NATO, odnosno ulasku u bilo kakve vojne asocijacije, ali su za ulazak u Europsku uniju (EU).
Apsolutno su za primjenu ZERP-a i to bez izuzetaka, rekao je Peko, jer su “hrvatska obala i prirodna bogatstva potpuno uništena”, a ako se isključe Italija i Slovenija onda ZERP gubi svoju funkciju.
Problem vanjskoga duga Hrvatske će dugo rješavati, smatra Peko, a moguće rješenje vidi u regionalizaciji i decentralizaciji, odnosno poticanju regija da proizvode ono u čemu su najjače i na taj način se nametnu Europi. Uz to Peko je izdvojio i razvoj visokih tehnologija, ulaganje u školstvo, turizam i ekološku proizvodnju, a bez crne metalurgije i teške industrije.
Zeleni Hrvatske smatraju kako je pitanje istospolnih brakova pitanje demokratskih sloboda. Protive se uplitanju vjere jer je to osobna stvar.
Ukoliko nije zdravstveno neophodan, protive se abortusu jer se “zalažu za povećanje populacije”, ali se protive bilo kakvim restriktivnim mjerama”.
