Priča o ljekovitosti češnjaka stara je gotovo koliko i ljudski rod. Najstariji zapisi govore da su 1900 god. p.n.e. stari Egipćani robovima koji su gradili Keopsovu piramidu svakodnevno uz dnevne obroke davali  češnjak, crveni luk i crnu rotkvu (povrtnicu),  kako bi što duže ostali u zdravlju i snazi.

Češnjak je zabilježen u mnogim povijesnim zapisima koji datiraju od samih početaka civilizacije ,  starorimski pisac Plinije češnjak je opisao kao lijek za 61 zdravstvenu tegobu. Za razliku od nekih kultura, češnjak je poznat (i cijenjen) u gotovo svim dijelovima svijeta. Korišten je za liječenje reumatizma, astme, uboda škorpiona, kao laksativ, diuretik, dok se u Engleskoj slavio kao afrodizijak.

Velika uloga češnjaka jest u preventivi zdravlja, što znači da uključivanjem češnjaka u svakodnevnu prehranu pomažemo organizmu da se odupre nekim bolestima i promjenama u organizmu, npr. kardiovaskularnim bolestima, tumorima, infarktu i dr.

Češnjak sadrži alicin, sastojak češnjaka koji uništava bakterije (stafilokoke, streptokoke i dr.) te neka oboljenja izazvana gljivicama. Alicin se oslobađa kada se češnjak drobi ili reže te se gubi s gubitkom arome (kuhanjem). Na taj način češnjak gubi antibakterijsku funkciju, iako je još sposoban pomoći našem tijelu u nekom drugom terapeutskom smislu.

Istraživanja su dokazala da redovito unošenje češnjaka u organizam dovodi do ispiranja jednog dijela arterijskog plaka te se na taj način povećava protok krvi kroz žile. Smatra se da češnjak sadrži najmanje 15 različitih antioksidansa koji mogu neutralizirati tvari koje razaraju arterije. Prema dr. Arunu Bordiji, koji je provodio istraživanje djelovanja češnjaka na začepljenje krvnih žila, odnosno na srčani udar i smrtnost od istoga, kuhani češnjak je jednako učinkovit kao sirovi. Isto je istraživanje pokazalo i poboljšanje općeg zdravlja kao što su manji bolovi i zglobovima kod ispitanika, manji asmatski problemi, povećanje snage, apetita, energije i libida.

Kolesterol je koristan u jednoj mjeri,  no prevelika količina kolesterola također ima vezu s bolestima srca i krvnih žila. Ako želite smanjiti svoj kolesterol, svakako konzumirajte češnjak. Tri češnja češnjaka svakog dana mogu smanjiti razinu kolesterola od 10 do 15%. Češnjak djeluje na visoki tlak tako da  povećava mokrenje, a to utječe i na elastičnost krvnih žila.

Djelovanje češnjaka na probavni sustav je većim djelom pozitivno jer djeluje na normalizaciju odnosa unutar crijevne flore, pomaže kod zaraznih proljeva, djeluje na žuč, potiče stvaranje i lučenje žuči te može spriječiti oštećenje želuca i čireve.

Pojam “antikancerogeno” je svojstvo koje češnjaku svakako pripada. Osim što djeluje na sam imunitet i čini ga jačim (što je značajno za razvoj tumora) češnjak ima sastojke koji su antikancerogeni. Istraživanjima koja su provedena u raznim zemljama svijeta, dokazano je da je rak želuca manje prisutan u zemljama u kojima je primjena češnjaka u pripremi hrane učestala.

Češnjak djeluje na kolesterol, ima pozitivan efekt na krv, srce, no kao nuspojava konzumacije češnjaka se javlja i dobro raspoloženje, smanjuje se osjećaj umora, uznemirenosti, razdražljivosti.

Bolesti nas manje napadaju ako nam je imunološki sustav u redu i ako nam je tijelo jako i zdravo. Na Floridi je provedeno istraživanje u kojem su ljudi jeli velike količine češnjaka i njihove stanice iz krvi djelovale su na stanice tumora 140 do 160 % jače i destruktivnije nego stanice ljudi koji nisu jeli češnjak. Dr. Abdullah, koji je provodio istraživanje na Floridi, tvrdi kako i manje količine imaju pozitivan učinak na imunitet čovjeka te kako on sam od 1973. god. jede po dva češnja na dan i kako od tada nije bio bolestan. S obzirom da je ljudski organizam složeni sustav, ne čudi da je češnjak ubojica bakterija i virusa jer očito ima mogućnost da djeluje na razvijanje otpornosti organizma. Dakle, ako osjetite da vas lovi prehlada ili gripa, pojedite malo češnjaka.

Naravno, postoje tu stvari koje je važno naglasiti kad je češnjak u pitanju. Neki ljudi jednostavno loše reagiraju na njega i njegove sastojke a takovih je prema istraživanju dr. Bordije cca 5 % . Takovi nebi trebali konzumirati veće količine češnjaka bez predhodnog savjetovanja sa svojim liječnikom.

Zadah koji nastaje nakon konzumacije češnjaka je nešto oko čega se također vode rasprave no poznata je i činjenica da se isti gubi redovitom i umjerenom konzumacijom. Postoje razni recepti o tome kako neutralizirati zadah od češnjaka: jakom kavom, medom, jogurtom, mlijekom, žvakanjem peršina, klinčića. Koliko je češnjak efikasan i koliko su izražena njegova svojstva ovisi o tome gdje je uzgojen i kakva je kvaliteta tla pa ako imate mogućnosti, uzgojite ga sami.

Ako možete, bolje ga koristite svježeg nego kuhanog, jer svježi djeluje na bakterije, imunitet, stanice raka, dok kuhani ne djeluje na navedeno, ali djeluje na kolesterol, krv, dišne putove.

Najbolje ga je jesti svježeg, smrvljenog. U kulinarstvu ga možete koristiti kod pripreme variva, salata, jela od povrća, mesa, za juhe, namaze i drugo. Ako ga koristite za kuhana jela, stavite ga neposredno nakon što je hrana pripremljena.

Kako stvari stoje, svi koji ne vole češnjak su u velikom minusu.

Poražavajuća je činjenica da se za potrebe Hrvatske čak 80% češnjaka uvozi  (iz Kine).  Slavonce i Baranjce to naročito treba zabrinuti jer ulaskom u EU  teško ćemo moći certificirati domaće autohtone gurmanske proizvode (Slavonski kulen ,  kobasice i sl.) ako svi sastojci istih  nisu iz domaće proizvodnje.

Kvaliteta i ljekovitost uvoznog  nije naučno ispitana pa uvijek  savjetujem kupovinu domaće uzgojenog češnjaka (kao i svih ostalih domaće uzgojenih poljoprivrednih proizvoda)  iako mu je cijena malo skuplja.

Osijek, 09.12.2011.

Tekst sastavio:

Zdravko Peko